Kompostiranje


Biootpad čini čak 40 % prosječne kante za otpad. Kompostirajte i stvorite gnojivo za svoje biljke te time smanjite količinu otpada u svojoj kanti.

Kako možete kompostirati?
- drveni komposter
- žičani komposter
- kompostiranje na hrpi
- plastični komposter

Savjeti za dobar kompost
- Sve sastojke usitnite na dužinu do 5 cm kako biste olakšali posao mikroorganizmima.
- Zeleni biljni materijal neka povene prije stavljanja u kompost.
- Pripazite da kompost ne bude premokar pa povremeno dodajte suhe sastojke poput slame ili piljevine.
- Dno kompostera treba biti izravno na tlu, osim kućnih kompostera u kantama na kojima se naprave rupe.

Što je kompost?
Kompostiranje je prirodni proces mikrobiološke razgradnje organskog dijela otpada i događa se svugdje oko nas.
Kompost je produkt biološke razgradnje biootpada koji služi kao koristan dodatak tlu.

Što kompostirati?
Ljuske od jaja, kore od voća i povrća, listove salate, ljuske od krumpira, lišće, suho granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostatke od povrća, piljevinu, koru drveta, slamu

Što ne kompostirati?
Kuhane, tekuće ostatke hrane, ostatke mesa i ribe, pepeo, gumu, mačji pijesak, lijekove, cigarete, novinski papir i časopise u boji, plastiku, celofan, ulje, mast, baterije, obojeno i lakirano drvo, ostatke boja, mliječne proizvode, prerađevine...

Korak po korak do komposta
Na dno kompostera posložiti neusitnjene grančice zbog osiguravanja protočnosti zraka, a potom lišće, sijeno i drvenasti usitnjeni materijal poput piljevine.
Prekriti tankim slojem zemlje ili komposta.
Na to stavljati kuhinjski otpad za kompostiranje i povremeno ga promiješati.
Kompostnu hrpu zaštititi od sunca, vjetra i kiše poklopcem ili drugim pokrovom.

Koliko do prvog komposta?
Procesi u kompostu traju 6 do 12 mjeseci. Tako dobivenim humusom možemo gnojiti vrt, voćnjak, vinograd, travnjake ili cvijeće u cvjetnim posudama.

IZVOR: www.fzoeu.hr

zatvori